U procesu fermentacije kefira nastaju različite aromatske supstance, kao i CO2. Kefir je bogat B vitaminima, a također sadrži i vitamin E. Optimalna temperatura je od 10°C do 25°C. Ovakav kremasti napitak ima kiselkast ukus.

Kefirna kultura, koja ima oblik gljive, može narasti do veličine oraha, gumene je konzistencije i sastoji se od proteina, masti i polisaharida koje proizvode različite bakterije. Ta kultura se razmnožava s vremenom i udvostruči masu za 14 dana. Suvišna kultura može se osušiti ili zamrznuta sačuvati i dati nekom drugom. Kultura ne smije dugo stajati u dodiru sa metalima.

Za industrijski proizveden kefir se obično ne koriste ovakve „gljivice“ nego hmelj i specijalno odabrane kulture bakterija koje ne odgovaraju kompleksnoj mikroflori prirodnog kefira, da bi tako dobiveni napitak zadržao isti ukus. Drugi razlog zašto se ne koriste prirodne „gljivice“ kefira je što se pri skladištenju oslobađa ugljikov-dioksid što može izazvati eksploziju u originalnom pakiranju. Tradicionalni kefir sadrži mikrofloru koja se prilagođava sredini, na primjer mijenja se sa godišnjim dobima.

Za one koji su na makrobiotičkoj ili veganskoj prehrani, gljive kefira se također mogu koristiti za pravljenje napitka od vode umjesto mlijeka. Jedino je potrebno malo više vremena da se "gljivice" transformiraju u kefir kristale. Kada se stavljaju gljive u vodu potrebno je dodati malo šećera i soka limuna.

Zašto koristiti kefir u prehrani?

  • Kefir je jeftin i lako se pripravlja kod kuće
  • Kefir se koristi kako bi se obnovio unutarnji eko sistem tijela nakon korištenja antibiotika
  • Kefir se može koristiti za pripravu ukusnog napitka za djecu
  • Kefir je izuzetno hranjiv napitak za trudnice, dojilje, starije i one kojima je ugrožen imunološki sistem

Sastav mliječnog kefira

  • Mikroorganizmi: bakterije mliječne kiseline i kvasac
  • Sastojci nastali vrenjem: ugljična kiselina i etil alkohol
  • Hranjivi sastojci: proteini i polisaharidi
  • Vitamini: vitamin A, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6,vitamin B12, vitamin D, niacin
  • Minerali: kalcij, željezo, jod
  • Voda

Povoljan utjecaj na zdravlje

Mliječni kefir ima između ostalog sljedeće povoljne utjecaje na zdravlje:

  • regulira krvni tlak
  • djeluje antibiotičko i ublažava upale
  • pozitivan utjecaj na maligna oboljenja (rak)
  • pozitivan utjecaj na imunološki sistem
  • pomaže pri ostvarivanju bolje cirkulacije
  • snižava nivo kolesterola
  • održava zdravu crijevnu mikrofloru

Kefir pomaže u kontroli nepoželjnih mikroorganizama (tako što mijenja kiselost područja u kojem se nalazi i proizvodi specifične antibiotičke stvari i što uskraćuje lošim bakterijama hranjive tvari). Antibiotici koje proizvode dobre bakterije učinkoviti su u borbi protiv mnogih štetnih bakterija, virusa i gljivica kao što su Candida albicans. Candida albicans povezuje se sa mnogim zdravstvenim problemima, naročito kod ljudi koji su pothranjeni ili im je imunološki sustav oslabljen. Trovanje hranom i mnogi problemi u probavi, te infekcije urinarnog trakta mogu se spriječiti i liječiti korištenjem visoke doze bakterijskih kultura koje se prolaze u kefiru.

Što ako ne mogu probaviti laktozu (netolerantnost na laktozu), ukoliko ne konzumiram mlijeko i mliječne proizvode ili ih ne mogu dobro probaviti – da li je kefir dobar za mene?

Kvasac i dobre bakterije u kefirnoj kulturi iskoriste većinu laktoze (mliječnog šećera). Pojedite kefir na prazan želudac ujutro prije doručka ili za sam doručak i vidjet ćete kako ćete ga lako probaviti.

Razlika između kefira i jogurta

I kefir i jogurt su napici koji se dobivaju fermentacijom mlijeka, ali sadrže različite tipove dobrih bakterija. Jogurt sadržava dobre bakterije koje održavaju čistim naš probavni sistem, te daju hranu dobrim bakterijama koje se nalaze u našem probavnom sustavu. Kefir, s druge strane, kolonizira crijevni trakt, s čime se niti jedan jogurt ne može pohvaliti.

Kefir sadržava nekoliko važnih sojeva dobrih bakterija koje ne možemo naći u jogurtu, Lactobacillus Caucasus, Leuconostoc, Acetobacter i Streptococcus vrste. On također sadržava i kvasce kao što su Saccharomyces kefir i Torula kefir koje dominiraju, kontroliraju i eliminiraju destruktivne patogene kvasce iz organizma. To rade tako da penetriraju kroz mukozne membrane gdje se nalaze nezdravi kvasci i bakterije i čiste i jačaju naš organizam. Na taj način naše tijelo postaje učinkovitije u pružanju otpora patogenim mikroorganizmima kao što su E. coli i crijevni paraziti.

Aktivni kvasci i bakterije koje se nalaze u kefiru, imaju mnogo veću nutritivnu vrijednost nego što ju ima jogurt jer pomažu u probavljanju hrane koju jedemo i održavaju debelo crijevo čistim i zdravijim.

Zato što je skuta kefira manja od jogurtove, lakše se probavlja čime je izuzetno dobra i hranjiva za malu djecu, odrasle, te za osobe koje pate od kroničnog umora i problema s probavom.

Osim što sadržava dobre bakterije i kvasce, kefir ima i minerale i esencijalne aminokiseline koje pomažu tijelu kod oporavka i održavanja funkcija. Proteini iz kefira se djelomično probavljaju i zbog toga ih tijelo lakše apsorbira. Triptofan, jedna od esencijalnih aminokiselina, kojega nalazimo u velikim količinama u kefiru, poznat je po svom svojstvu da djeluje opuštajuće na živčani sistem. Kako kefir također sadržava i kalcij i magnezij, koji su također važni minerali za zdrav živčani sustav, prehrana koja uključuje kefir može imati relaksirajuće djelovanje na živce.

Bogat izvor fosfora, koji je drugi po učestalosti metal u našem organizmu, pomaže u iskorištavanju ugljikohidrata, masti i proteina za rast, održavanje i energiju stanica.

Kefir je bogat vitaminima B1, B12 i vitaminom K. Izvrstan je izvor biotina, vitamina B koji pomaže tijelu da asimilira ostale vitamine B skupine, kao što su folna kiselina, pantotenska kiselina i B12. Mogu se nabrojati više prednosti u održavanju adekvatne količine unesenog vitamina B, kao što su: regulacija bubrega, jetre i živčanog sustava do pomoći u olakšavanju problematične kože, povećavanju energije i održavanju mladosti.

Način priprave mliječnog kefira

Kod cijelog postupka priprave mliječnog kefira bitno je naglasiti da se ne smije koristiti ništa metalno (ni posuda, ni žlica, ni cjedilo).

  1. U plastičnu ili staklenu posudu prvo se na dno stavi kefirna kultura (pri dodavanju ne koristiti ništa metalno, radije se poslužite čistim rukama ili drvenom ili plastičnom žlicom). Metalno posuđe može uzrokovati prerani gubitak djelovanja kulture koja onda odumire. Mlijeko koje je najbolje koristiti je kuhano svježe mlijeko. Međutim, u nedostatku takvog mlijeka, možete koristiti i bilo koju drugu dostupnu vrstu mlijeka (pasterizirano, nekuhano ili slično). Jedino što je bitno je da to mlijeko sadrži što veći udio masnoće.
  2. Na tako pripremljenu kulturu, dodajte mlijeko. Posudu prekrijte sa gazom i ostavite da stoji na sobnoj temperaturi. Koje vrijeme fermentacije je dovoljno ovisi o tome koliko kefirne kulture ste dodali i naravno o kojoj količini mlijeka se radi, te naravno koliko kiseli napitak želite imati. Iz vlastitog iskustva, ukoliko fermentirate 1L mlijeka, a dodali ste toliko kulture da Vam je prekrila dno plastične posude za mlijeko (npr. od svježeg mlijeka pakiranje), potrebno Vam je 1 – 1,5 dana da dobijete gušću konzistenciju fermentiranog proizvoda. Takav proizvod je gušći od mlijeka, ali dovoljno tekuć i srednje kiseo.
  3. Nakon određenog vremena, procijedite kefir kroz plastično cjedilo ili gazu (mi upotrebljavamo gazu). Obratite pažnju da gljive ne dođu u kontakt sa metalnim posuđem. Sada kefir možete procijediti u posudu. Mi iz osobnog iskustva pripravljamo kefir u staklenoj posudi i procjeđujemo ga u stakleni vrč koji ima poklopac i koji nakon procjeđivanja ide u hladnjak.
  4. Kefirnu kulturu koja Vam je ostala u plastičnom cjedilu ili gazi, dobro operite u hladnoj vodi i ponovite postupak priprave kefira od početka.

Svaki put kada napravite novi napitak, broj "gljivica" će se povećati. Nakon nekog vremena njihov broj će biti toliko veliki da ćete ih morati podijeliti svojim bližnjima ili jednostavno podijeliti i povećati količinu mlijeka koju fermentirate.

Ako ne želite odmah pripravljati napitak, najbolje je odijeliti gljive u zasebnu (staklenu ili plastičnu) posudu, naliti na njih dovoljno mlijeka da ih sve prekrije i ostaviti u hladnjaku 1-2 dana. Nakon tog vremena „gljivica“ je opet spremna za upotrebu.

Izvor:

  • Wikipedia
  • Personal experience
  • Hufftington Post
  • Redwood Hill Farm